JURJEVIĆ JAKOV JAKŠA, rođen je 1949-e godine u mjestu Lumbarda na otoku Korčuli, od oca Bara i majke Tereze Jurjević. Ovdje je završio osmogodišnje školovanje sa odličnim uspjehom. U sedmoj godini počeo je svirati na maloj osmobasovnoj harmonici, onako po sluhu. Od malena iskazuje izraziti talenat za muzičku umjetnost u čemu je prve poduke dobio od mjesnog kapelnika gosp. Alojza Skrepeka, koji je bio inicijator obrazovanja u ovoj umjetnosti.Po završetku osmogodišnje, uslijedio je nastavak obrazovanja u I.razredu Gimnazije Korčula.

1963. godine odlazi u Dubrovnik, gdje nastavlja intenzivno školovanje u srednjoj glazbenoj školi „Luka Sorkočević“, u klasi profesora Vicka Padovana i Pietra Kavalijerija.Petogodišnje obrazovanje, računajući i nižu školu završava sa odličnim uspjehom. Njegova diploma srednje škole, zabilježena kao jedinstvena, zbog čega je dobitnik više različitih nagrada i priznanja. Period srednje škole u znaku je aktivnog rada sa vokalnim kvartetom „Bufuni“, kao i sa poznatim folklornim ansamblom LINĐO, u čijem orkestru svira klarinet, berdu i kontrabas....

Također je član dubrovačkog limenog orkestra, povremeno i simfonijskog, iz razloga školske praktične nastave. 1968. godine, odlazi u Beograd na studij u profesiji Muzičke umjetnosti,na Glazbenoj akademiji, u klasi profesora, Brun Bruna, Borivoja Popovića, Mihajla Vukdragovića i Dejana Despića. Na prijemnom ispitu jedini je primljen uz posebnu naznaku na talenat za ovu umjetnost. Istovremeno se zapošljava u vojnom orkestru „29.novembar“ u Beogradu, kao solista po preporuci prof. Brun Bruna.

                I.  (prvi) stepen fakulteta završava sa odličnim uspjehom u širokom dijapazonu umjetničkog interesovanja, solo pjevanje, solistički i teoretski odsjek, orkestri i istraživanje dalmatinskog folka, bolje rečeno „pučkog pjevanja“.  Nakon toga završava vojni rok u trajanju od godine dana.  Za vrijeme vojne službe, po nalogu komande garnizona, osniva ansambl u sastavu od 5 članova koji aktivno sudjeluje na raznim vojnim ali i gradskim manifestacijama u Beogradu. Po završetku vraća se u rodni kraj Lumbardu, gdje se zapošljava u gradu Korčuli.

Ovdje je sve do 1977-e godine aktivan član KUD-a Moreška i Ivo Lozica iz Lumba--rde, kao i vokalno-instrumentalnog sastava KORKIRA. Po dolasku iz Beograda početkom prosinca mjeseca 1972-e godine, realizira raniju ideju o formiranju klape, nazvane KOLUDRT. Za kratko vrijeme ovo je bio septet, čiji je Jakša Jurjević bio voditelj, aranžer, ujedno i prvi tenor. Povremenonastupa i sa klapom Moreška iz Korčule, kao i sa limenim orkestrima iz oba društva. U Korčuli je imenovan na poziciji povjerenika za važna pitanja u očuvanju kulture i tradicije ovoga kraja, u tadašnjim organima grada.

1977.godine odlazi u Sarajevo prije svega iz privatnih razloga, zatim i zbog nastavka studija na II.stepenu Muzičke akademije u Sarajevu. Postaje redovan student u klasi prof.Radan Aleksija, Julija Marića i Đorđa Buzandžića. Dvije godine kasnije sa odličnim uspjehom doiplomira i postaje profesor Muzičke umjetnosti sa solističkom, orkestralnom i vokalnom specija--lnošću. 

Za vrijeme studija na II.stepenu, radi u tada osmogodišnjoj školi „Veselin Masleša“,pola norme kao nastavnik Muzičke umjetnosti, što mu je na određen način donijelo novo pedagoško iskustvo. Početkom 1978 godine po pozivu urednika' muzičkog programa tadašnjeg radio Sarajeva, postaje vanjski suradnik, a sa diplomom fakulteta, 1980. godine, zapošljava se na stalno radno mjesto suradnika u istom programu.

Godinama je  unaprijeđivan sa suradničkih pozicija na uredničke, radi brojne projekte na I. i II.programu radija, istovremeno snima u studijima Muzičke produkcije opus dalmatinskih tradicionalnih melodija, kao i šlageristike. Neko vrijeme je obavljao poslove i zadatke urednika redakcije zabavne muzike. I sve ovo do ratne 1992-e godine, kada se radio Sarajevo  pretvara u Radio Bosne i Hercegovine. Cijelo vrijeme rata, Jakša Jurjević je na radnoj obavezi u ratnom muzičkom programu. Član je preostale malobrojne ekipe, koja čini vanredne napore, samo da se program radija sluša u onim teškim ratnim vremenima.

Poslijeratni period, u znaku je nastavka radnog angažmana u redakciji Muzičkog arhiva RTV BiH. Postaje urednik redakcije sa posebnim zadatkom u dugogodišnjem istraživanju ovog velikog zvučnog bogatstva, kao i pionir u digitalizaciji pojedinih arhivskih opusa. Također, aktivno nastavlja suradnju sa Muzičkom produkcijom RTV, posebno u snimanju novih nosača zvuka, kojih ukupno, što ploča što CD-ova, ima deset.

Programski projekti i dalje su obilježje njegovog profesionalnog opusa, projekat pod nazivom „FONOGRAF“ bilježi svojih 28 godina egzistiranja u programskoj radijskoj šemi, bolje rečeno, izrazito je obličje novinarsko-istraživačko-zvukovne karakternosti. Sve godine radi dakle kao rukovoditelj redakcije i ukupnog Muzičkog arhiva, do 2008. godine, kada je 15.septembra, imenovan

na poziciju v.d. generalnog direktora BHRT, odlukom upravnog odbora, u obrazloženju koje stoji da je ovo učinjeno, zbog programskih zasluga.Po isteku kraćeg mandata, imenovan je na poziciju rukovoditelja odsjeka zabavne,narodne i ozbiljne muzike i kao takav aktivno nastavlja sve programske, istraživačke kao i izvođačke aktivnosti, kao rukovoditelj, vokalni interpretator, urednik, kompozitor, tekstopisac,mentor novim kadrovima, u Muzičkoj produkciji BHRT. U posljednje vrijeme, Jakša Jurjević je u produkciji Hayat, realizirao svoj novi CD pod nazivom SERENADE LUNERE, u karakternosti sonakordike Triane. Njegov FONOGRAF se i dalje kontinuirano emitira u programu radija Federacije Bosne i Hercegovine.

 

ZVIJEZDE IZ SEHARE JAKŠA JURJEVIĆ: More, konoba i sunce u Sarajevu

Jakša Jurjević je interpretator, autor muzike i tekstova, instrumentalista, muzički urednik. Na samom početku o njemu smo dosta kazali. No, ipak treba naglasiti sa koliko ljubavi i truda je sačuvao autentičnost tradicionalnog melosa i pjesama.

Arhiv Radio Sarajeva

Njegova stručnost i znanje je oplemenila njegov rad. On je dao temelje, kao vrsni muzički znalac, izvornom dalmatinskom melosu kroz svu dopadljivost tih pjesama. Sve pjesme je „umio“ kroz prizmu mora, konoba, sunca i svega što je sastavni dio Dalmacije i duha tog podneblja. Izvodio je pjesme samostalno, klapski ali i instrumentalno. Očuvao muzički arhiv Radio Sarajeva i oblikovao kroz uredničke emisije za buduće generacije.

Juraj Jakša Jurjević je rođen u Lumbardi, na otoku Korčula 1949. godine. Imao je lijepo djetinjstvo uz roditelje i dvije starije sestre. Volio muziku, pa je tako sa svega sedam godina dobio malu harmoniku sa osam basova. Samouko muzicirao. Osnovno obrazovanje i prvi razred gimnazije završio je na Korčuli, a onda 1963. godine otišao u Dubrovnik. Tu je završio Srednju muzičku školu, briljirajući kakav je bio kroz svo školovanje.

Sa dobrim znanjem i ocjenama nastavio je studije Muzičke umjetnosti 1968. godine u Beogradu. Njegov poseban talenat mu je „donio“ i posao soliste „29. novembra“. Aktivan je bio i u kvartetu „Bufoni“ kao i u folklornom ansamblu „Linđo“ gdje je svirao više instrumenata. Nakon odsluženja vojnog roka Juraj se vraća na Korčulu. Angažira se u KUD-u „Moreška“ i „Ivo Lazić“. Formirao je VIS „Korkira“. Ispunjava vlastitu želju formirajući klapu „Koludrt“ (septet). Djelovao je kao prvi tenor i dobar lider. Grad mu je povjerio funkciju očuvanja kulture i muzičke tradicije tih prostora.

U Sarajevu 1977. godine nastavlja studije na Muzičkoj akademiji kao redovni student. I tu briljira svojim muzičkim znanjem. Tako 1978. godine dobiva posao spoljnog saradnika Radio Sarajeva. A 1980. godine stupa u stalni radni odnos. Juraj je uređivao na prvom i drugom programu Radio Sarajeva programsku šemu, oplemenjivao svojim vrhunskim muzičkim znanjem i umijećem brojne projekte sa starim snimcima, izvedbama, muziciranjem. Tradicionalnom muzikom, šlagerima i duhovnom pjesmom je bogatio fonoteku radija.

Digitalizacija fonozapisa

U ratnom periodu vrijedno i predano radio na Radio na RTVBiH. On je začetnik digitalizacije fonozapisa. Naime, sa magnetofonskih traka i gramofonskih ploča prebacivao je izvorno bogatstvo zvuka na digitalu. Snimio tako desetak CD-ova. Njegov profesionalni opus vodi ga do mjesta rukvodioca radijskog programa, ali i muzičkog arhiva. Vrstan poznavalac svega što je trebalo za medije, pa tako 2008. godine dobiva funkciju generalnog direktora BHRT. Vraća se nakon te funkcije na rukovodeće mjesto narodne, zabavne i ozbiljne muzike. Radi i kao mentor mlađim generacijama u tom mediju.

Jurajovi audio i video zapisi, nastupi na koncertima i festivalima, su osebujni i jedinstveni. Njegovi albumi „Moja jube“ iz 1986. godine koji je štampao PGPRTB, „Barka je malena“ iz 1989. godine koju je štampao „Sony“ i „Serenade Lunere“ iz 2017. godine koji je štampao „Hayat production“ te singlovi poput „Moja domovina“, „Lumbarde, misto malo“, „Radujte se narodi“, „Ave Marija“, „O Betleme, mirno spavaj Sarajevo“ i mnogi njegovi zapisi su oivičeni ljubavlju vrhunskog talenta, naobrazbe, kao i odanosti domovini, vjerskim običajima i tradicijama. Voli grad u kojem živi, ali svoju domovinu i običaje iz nje nikada nije zaboravio.

Dječije božićne igre

Jedno od dražih sjećanja Jakši su ostale dječije božićne igre. Prije svake mise koju bi igrali i očekivali da pobjede kako bi se dočepali slatkiša i darova. Stoga i ne čudi njegova ogromna ljubav prema duhovnoj i tradicionalnoj pjesmi. A očuvao je i oplemenio kao malo ko učešćem i na festivalima Božićnih pjesama, narodnih igara i običaja. Tako je i nastala njegova prelijepa kantautorska numera „Kao nekad pred Božić“

„Tiha noć“

Pjesmu „Tiha noć“ koju je Jakša Jurjević maestralno ispjevao, prvi put je čuo u Dubrovniku kada je došao na školovanje. A izvodio ju  je tadašnji profesor uz pratnju i njegovu gitaru Đelo Jusić. I tada se, kaže, kao pečat utisnula ta pjesma u njemu.

„Fonogram“.

Muzičke vrijednosti zabilježene starom tehhnikom Jakša je prikupljao i kreativno sređivao i pretočio u projekat „Fonogram“. Šestog oktobra 1986. godine prvi program Radio Sarajeva ozvaničio taj projekat koji se i danas koristi. A malo je koga zanimao arhiv i materijal starih vremena kao Jakšu koji je radio van radnog vremena.

Piše: Jasna DURIĆ